Druga koža: tradicija upisana u tijelo, moda i suvremeni dizajn

U Galeriji Sveučilišta u Zagrebu Tekstilno-tehnološkog fakulteta od 7. do 20. srpnja 2026. održat će se izložba Druga koža studentice Dore Bužić, nastala pod mentorstvom prof. dr. sc. Martine Glogar i izv. prof. art. Lee Popinjač te neposrednim voditeljstvom dr. sc. Ivane Čorak Ribić.

Izložba predstavlja rezultate završnog rada Kreativna primjena motiva tradicionalnih tetovaža žena s područja Hrvatske i Bosne i Hercegovine u realizaciji dizajnerskih rješenja suvremenim tehnologijama tiska, u kojem autorica istražuje mogućnosti prijenosa bogate kulturne baštine u suvremeni modni i tekstilni kontekst.

Polazeći od tradicije sicanja, običaja tetoviranja Hrvatica katolkinja iz Bosne i Hercegovine čiji korijeni sežu stoljećima unatrag, Dora Bužić motive križeva, kola, ograda i drugih karakterističnih ornamenata prevodi u suvremeni vizualni jezik. Korištenjem sublimacijskog transfer tiska na prozirnim i elastičnim tekstilnim materijalima nastaje kolekcija od pet odjevnih predmeta koji stvaraju iluziju tetovirane kože – svojevrsne „druge kože“. Dora svoj rad ne gradi samo oko estetike prošlosti nego otvara i suvremena pitanja identiteta i odnosa prema tijelu. U središte rada smješta i autorsku poruku: „Svaka crta lica tvog ima priču, ne prekidaj ju.“

Posebnu aktualnost izložbi daje i zanimljiva podudarnost sa suvremenom hrvatskom kulturnom scenom. Naime, hrvatske predstavnice na Eurosongu 2026., grupa LELEK, u svom nastupu i vizualnom identitetu reinterpretiraju motive hrvatske i slavenske tradicije kroz suvremeni umjetnički izraz. Njihov eurovizijski nastup obilježili su oslikani motivi inspirirani tradicijskim sicanjem, čime su ovu gotovo zaboravljenu baštinu predstavile milijunskoj europskoj publici.

I dok LELEK tradiciju prevodi u glazbu i scenski nastup, Dora Bužić istražuje njezin potencijal kroz dizajn tekstila i suvremene tehnologije. Upravo ta poveznica pokazuje kako kulturna baština nije statična uspomena na prošlost, nego živ materijal za nova čitanja i stvaranje suvremenih identiteta.

Rad Dore Bužić istovremeno potvrđuje važnost istraživanja tradicije i snagu interdisciplinarnog pristupa koji na Tekstilno-tehnološkom fakultetu povezuje dizajn, tehnologiju, umjetnost i kulturnu baštinu. TTF pritom ostaje mjesto u kojem studenti i alumni kroz vlastite profesionalne puteve nastavljaju dokazivati da suvremeni dizajn može biti prostor susreta prošlosti i budućnosti.