unizg Pretraga

Informacije za studente



 

Sveučilište u Zagrebu

Sveučilište u Zagrebu, utemeljeno u drugoj polovini 17. stoljeća, najstarije je sveučilište s neprekinutim djelovanjem u Hrvatskoj i među najstarijima je u Europi. Njegova povijest počinje 23. rujna 1669. kada su diplomom rimskog cara i ugarsko-hrvatskog kralja Leopolda I. priznati status i povlastice sveučilišne ustanove tadašnjoj Isusovačkoj akademiji u slobodonom kraljevskom gradu Zagrebu.

Godine 1776. carica i kraljica Marija Terezija dekretom osniva Kraljevsku akademiju znanosti (Regia Scientarum Academia) s tri studija ili fakulteta: Filozofskim, Bogoslovnim i Pravnim.

Akademija u Zagrebu u svakoj je fazi svojega kontinuiranog djelovanja, iako su se organizacijski oblici mijenjali, do godine 1874. ostala najvišom školskom ustanovom u Hrvatskoj i Slavoniji, ustanovom koja je obrazovala većinu hrvatske inteligencije.

Godine 1861. Hrvatski je sabor – na poticaj velikog mecene hrvatske prosvjete, kulture i umjetnosti biskupa Josipa Jurja Strossmayera – donio zakonsku osnovu o Sveučilištu u Zagrebu. Car Franjo Josip potpisao je godine 1869., prilikom boravka u Zagrebu, zakonski članak o Sveučilištu u Zagrebu, a pet godina kasnije izrađen je novi zakonski članak koji je dobio vladarevu sankciju 5. siječnja 1874. Na osnovi toga svečano je 19. listopada 1874. otvoreno moderno Sveuličište u Zagrebu, u čijem sastavu su četiri fakulteta: Pravni, Bogoslovni, Filozofski i Medicinski. Filozofski fakultet posvetio je posebnu pozornost razvijanju fundamentalnih disciplina svojega prirodoslovnog-matematičkog odjela.

Nakon Prvog svjetskog rada Sveučilište u Zagrebu ulazi u novo razdoblje svojega djelovanja. Prvi fakultet nakon rata bio je Gospodarsko-šumarski fakultet: osnovan 1919. Iste godine osnovana je i Visoka veterinarska škola, koja je 1924. postala Veterinarskim fakultetom. Godine 1920. osnovana je Visoka škola za trgovinu i promet, koja je 1925. nazvana Ekonomsko-komercijalnom visokom školom, s položajem i svojstvom fakulteta. Godine 1918. osnovana je Tehnička visoka škola u Zagrebu, u kojoj je 1919. započela nastava u četiri odsjeka. Ona je 1926. kao Tehnički fakultet ušla u sustav Sveučilišta u Zagrebu. Tako se broj fakulteta Sveučilišta u Zagrebu u međuratnom razdoblju povećao na sedam. Godine 1924. osnovan je Farmaceutsko-biokemijski fakultet. Nakon Drugog svjetskog rata, od 1945. do danas, Sveučilišta u Zagrebu ostvarilo je u više razvojnih faza izniman napredak u povećanju broja studija i fakulteta.

Godine 1956. Tehnički je fakultet podijeljen na Arhitektonsko-građevinsko-geodetski, Elektrotehnički, Strojarsko-brodograđevni i Kemijsko-prehrambeno-rudarski fakultet. U toj grupaciji, nakon nekoliko organizacijskih promjena, danas djeluju sljedeći fakulteti: Arhitektonski fakultet, Fakultet elektrotehnike i računarstva, Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije, Fakultet prometnih znanosti, Fakultet strojarstva i brodogradnje, Geodetski fakultet, Geotehnički fakultet, Građevinarski fakultet, Grafički fakultet, Metalurški fakultet, Rudarsko-geološko-naftni fakultet i Tekstilno-tehnološki fakultet.

U samostalnoj RH, još u tijeku Domovinskog rata, Sveučilište se preustrojava na temeljima europske visokoškolske tradicije. Nakon gotovo četiri desetljeća djelovanja Katoličkog bogoslovnog fakulteta izvan Sveučilišta, slijedom nezakonite odluke iz 1952. o njegovu ukidanju, odluka je 1991. proglašena ništavnom, što Fakultetu utvrđuje neprekinuto djelovanje unutar Sveučilišta od njegova osnutka do danas.

Sveučilište u Zagrebu na sjednici Senata 1999. odlučilo je uvesti europski sustav prijenosa bodova (European Credit Transfer System – ECTS). Nakon što je Republika Hrvatska 2001. pristupila Bolonjskoj deklaraciji (europski sustav visokog obrazovanja), ECTS-bodovni sustav postaje instrument harmonizacije visokog školstva u zemlji.

Misija i vizija Sveučilišta

Sveučilište u Zagrebu najstarije je, najveće i u akademskom i istraživačkom smislu vodeće sveučilište u Republici Hrvatskoj. Kao takvo, ono ima posebnu ulogu i odgovornost u očuvanju i unaprjeđenju nacionalnoga intelektualnoga, znanstvenoga i kulturnoga naslijeđa te u jačanju međunarodne prepoznatljivosti i atraktivnosti hrvatskoga visokog obrazovanja i znanosti.

Adresa Sveučilišta u Zagrebu je: Trg Republike Hrvatske 14, tel: +385 1 4564 111; unizg.hr; e-mail: unizginfo@unizg.hr


Studentski centar

Studentski centar (SC) nalazi se na Savskoj cesti 25, tel: +385 (0)1 4593 555, sczg.unizg.hr, a skrbi za prikladan smještaj, kvalitetnu prehranu, raznovrsnu kulturno-zabavnu i športsku ponudu sadržaja tijekom slobodnog vremena, za dopunsku obrazovnu i informatičku ponudu, kao i privremeno zapošljavanje studenata. Brigu o studentskom standardu SC pruža na 15 lokacija u gradu, i to:

u četiri studentska doma:

  • "Stjepan Radić", Jarunska 2,
  • "Cvjetno naselje", Odranska 8
  • "Dr. Ante Starčević", Ljubljanska avenija 2
  • "Lašćina", Lašćinska 32

u 15 restorana:

  • Savska
  • SD S. Radić
  • SD Lašćina
  • SD Cvjetno naselje
  • ZUK Borongaj
  • Ekonomija
  • Medicina
  • Veterina
  • Šumarstvo
  • FSB
  • ALU
  • Restoran TTF
  • Restoran TVZ
  • Restoran ''NSK''
  • Restoran ''Filozofski''

Smještaj brucoša u domove

  • Prehrana u restoranima - IKSICA

Najpoznatija usluga koja koristi ISSP je Sustav studentske prehrane. Namjena sustava je da omogući korištenje različitih iznosa subvencije za prehranu u studentskim restoranima sukladno razinama prava propisanim od strane Ministarstva te precizno evidentira potrošnju studenata.

Studentska iskaznica je službeni identifikacijski dokument studenta i kao takvu je koriste različiti sustavi koji na licu mjesta provjeravaju studentski status. Praćenje životnog ciklusa studentske iskaznice vrši se kroz Informacijski sustav akademskih kartica (ISAK).

Kulturna ponuda

Obrazovna djelatnost

Športski sadržaji

U ponudi rekreativnih aktivnosti koje su dostupne svim studentima Sveučilišta u Zagrebu, najviše je zanimanja za programe: fitness, aerobik, zumba fitness, funkcionalno-kondicijski trening.

Zapošljavanje studenata – Student servis

Student servis se nalazi na drugom katu dvorišne zgrade Studentskog centra, Savska cesta 25.

Tel: 01/4593-658, 4593-666
Faks: 01/4593-560

Sveučilišni računski centar (SRCE)

Sveučilišni računski centar (SRCE) (Josipa Marohnića bb, tel: +385 1 616 5555, www.srce.unizg.hr; e-mail: helpdesk@srce.hr) sveučilišna je ustanova, koja se bavi primjenom informacijske i komunikacijske tehnologije prije svega u akademskoj zajednici. Kao stručno akademsko središte za informatiku I komunikacijsku tehnologiju, SRCE zapošljava niz stručnjaka koji pružaju učinkovitu i svima dostupnu potporu primjeni tih tehnologija na Sveučilištu u Zagrebu, ali i na drugim visokoškolskim i znanstvenim ustanovama u RH.

Obrazovna djelatnost i pomoć korisnicima

SRCE kao središte za potporu i obrazovanje u području primjene informacijsko-komunikacijskih tehnologija nudi sustav tečajeva, ponajprije namijenjenih studentima, ali i svim korisnicima iz sustava znanosti i visokog obrazovanja.

Na raspolaganju je više od 30 tečajeva, koje svake godine pohađa gotovo 3000 polaznika. Jedini uvjet za prijavljivanje na tečajeve jest status studenta ili zaposlenika hrvatskih sveučilišta ili instituta. Tečajevi su besplatni i prilagođeni su i početnicima i naprednim korisnicima. Održavaju se u Zagrebu, u SRCE-u ili na lokacijama pojedinih fakulteta.

Prema osnovnoj podjeli tečajeve SRCE-a dijelimo na tzv. "internet" tečajeve i ostale tečajeve (rad s osobnim računalima i SAS tečajevi).

Internet i E-mail

Desetak godina SRCE uspješno surađuje s Hrvatskom akademskom i istraživačkom mrežom CARNet kako bi pristup Internetu za studente i djelatnike sveučilišta i znanstvenih instituta bio što jednostavniji i jeftiniji. Detaljnije upute kako otvoriti korisnički račun naći ćete na: http://racunala.ttf.hr.

Studentski zbor Sveučilišta u Zagrebu (Savska 25, tel: +385 1 4593 665; szzg.unizg.hr; e-mail: studentski.zbor@gmail.com)

Nacionalna i sveučilišna knjižnica (NSK)

Nacionalna i sveučilišna knjižnica (NSK) nacionalna je knjižnica Republike Hrvatske i središnja knjižnica Sveučilišta u Zagrebu i vodeća je institucija u zemlji te razvija međusobne odnose s knjižnicama u drugim dijelovima svijeta. Nacionalna i sveučilišna knjižnica sustavno prikuplja, obrađuje, pohranjuje, zaštićuje i daje na korištenje:

  • knjižničnu građu s područja Republike Hrvatske
  • rukopise i rukopisne ostavštine istaknutih osoba s područja Republike Hrvatske, kao i rukopisnu građu koja se odnosi na Republiku Hrvatsku
  • djela hrvatskih autora objavljena u drugim zemljama kao i djela koja se odnose na Hrvatsku, a objavljena su izvan Hrvatske
  • znanstvene časopise i publikacije za potrebe studenata i studija

Adresa NSK:
Nacionalna i sveučilišna knjižnica
Ulica Hrvatske bratske zajednice 4
10 000 ZAGREB
tel: +385 1 616 4002
e-mail: informacijski.centar@nsk.hr; web stranica: www.nsk.hr

Gaudeamus igitur

Ovu starinsku studentsku pjesmu spjevao je D. Strada 1267. godine. Današnji joj je oblik objavio C. W. Kindleben 1781. i u izvornom obliku sadrži 10 kitica. U svečanim prigodama akademskih proslava pjevaju se najčešće tri kitice ove studentske himne. Melodija je objavljena 1797. godine i poznata je kao uvertira "Akademische Fest-Ouverture" J. Brahmsa.

Gaudeamus igitur Radujmo se dok smo mladi!
Gaudeamus igitur, Juvenes dum sumus; Post jucundam juventutem, Post molestam senectutem Nos habebit humus! U veselju, živimo dok smo jošte mladi jer kad divna mladost prođe, pa nam kruta starost dođe, srvat će nas jači!
Vita nostra brevis est, Brevi finietur, Venit mors velociter, Rapit nos atrociter, Nemini parcetur Naš taj vijek kratak baš, Vrlo brzo svrši, Uz to pun je tuge, muke; Smrt svud pruža gadne ruke Da nam život skrši.
Vivat academia, Vivant professores, Vivat membrum quodlibet, Vivant membra quaelibet, Semper sint in flore! Stog nek žive škole sve, Profesori s njima... Bog poživi i nas ake, Nazone sve veseljake, Koliko nas ima!

Informacije za studente

Povezane teme